Uskoro završavaju radovi na Crkvi u Čavoglavama

zvonaRadovi na crkvi Hrvatskih mučenika u Čavoglavama, kako je planirano, bit će okončani do narednog ljeta 2013 godine. U tijeku je izbor sakralnog inventara, klupa i drugih detalja uređenja crkvenog interijera. „ Ništa nismo prepustili slučaju“, rekao je župnik Kljaka fra Ilija Mikulić,“ svaki detalj je biran  s puno pažnje,uvijek uključujući mišljenje i izbor struke“. Podsjetimo, na crkvi su 2010.godine  postavljena vrijedna zvona koja je blagoslovio šibenski biskup msgr. Ante Ivas. Tri zvona izlivena su u majstorskoj radionici "Grass Mayer" u austrijskom Innsbrucku. Zvona su kupljenja donacijama vjernika, no prvenstveno zahvaljujući inicijativi i pomoći Marka Perkovića Thompsona.
 
Najveće zvono teško 450 kilograma posvećeno je kardinalu Alojziju Stepincu uz čiji lik su ugravirane njegove riječi "U tebe se Gospodine uzdam".  Srednje zvono težine 250 kilograma posvećeno je Sv. Iliji. Na njega su ugravirani stihovi Thompsonove pjesme - "Za njih se pomoli, nek' mi braća znaju, heroji se nikad ne zaboravljaju". Treće i najmanje zvono, teško 130 kilograma, posvećeno je Svetom Mihovilu, zaštitniku Šibenske biskupije  i Svetom Benediktu. Na tom zvonu je upisan tekst "Za krst časni i slobodu zlatnu - A. D. 2010".
 
Msgr. Ante Ivas položio je  kamen temeljac crkve Hrvatskih mučenika 2004. godine.Izgled crkve  temelji se na starohrvatskoj arhitekturi i graditeljstvu, a autor je arhitekt Emil Šverko koji je za to svoje djelo dobio  i značajne nagrade. Crkva Hrvatskih mučenika u Čavoglavama u kojima danas živi 200-tinjak mještana bit će područna crkva.
 
Inicijator projekta Marko Perković Thompon iskazao je zadovoljstvo odrađnim poslom, uvijek ističući jakost i snagu vjere i zajedništva. Crkva je kapitalni projekt za njegovo rodno mjesto, ali ne i jedini. Planira se i rad na stvaranju kvalitetnijih infrastrukturnih uvjeta tamošnjim stanovnicima i onima koji eventualno planiraju povratak u rodni kraj.

Natalitet naše župe u velikom opadanju

natalitetBroj novorođenčadi u odnosu na broj umrlih na području župe Kljaci čak je duplo manji. U 2012. godini krstilo se petnaestero djece dok je čak 35 osoba sahranjeno na groblju sv. Ilije. Sličan trend se bilježi i prethodnih godina i nije to samo problem ovog kraja. Od sedamdesetih godina na ovamo, intenzivnom urbanizacijom stanovništvo se prepolovilo u mnogim  ruralnim područjima Hrvatske. Ovaj kraj je dodatni krah doživio u Domovinskom ratu, nakon čega je gospodarstvo obnovljeno tek u tragovima. I poljoprivreda i stočarstvo stvar su osobnog odabira ovdašnjih žitelja, a nema organiziranog ni zajedničkog bavljenja ovim djelatnostima koje su okosnica razvoja. Također, kao jedan od problema nameće se i slaba prometna povezanost s okolnim gradovima, što je važan čimbenik u obrazovanju djece.

Novo doba donosi zaokret prirodi, ugodnijem životu u selu te se manji broj  ljudi i usmjerava povratku u rodni kraj. Nadamo se da će takva razmišljanja intenzivnije zaživjeti i na prostoru župe Kljaci, a do tada ostaje štura statistika.

2011. godine u župi se krstilo 18 novorođenčadi. Iste godine zabilježena je brojka od 37 sahrana. U godini ranije, 2010., krstilo se 14 djece, a sahranjeno je 47 vjernika.

Svećenici koji su rođeni u župi Kljaci

crkva svilijePogled u prošlost župe Kljaci donosi činjenicu i da je dala solidan broj svećenika i redovnika. U drugoj  polovici osamaestog i devetnaestom stoljeću, točnije do 1924. godine, zabilježeno je 14 franjevaca rođenih u župi Kljaci.

 Slijedi popis imena franjevaca i godina smrti: otac fra Sjetapan Lerotić; školovao se u Italiji, umro je na Visovcu 1839. godine. Fra Frane Matić, rođen u Čavoglavama, umro je u Šibeniku 1790.godine. Fra Ante Mikelić rodom je iz Kljaka,umro je kao župnik u Brštanovu 1837.godine. Fra Mijo Perković također je iz Kljaka, obnašao dužnost provincijala, umro je u Požegi 1731.godine. Fra Ivan Perković (stariji), rodom je iz Čavoglava, a umro je u Kninu 1757.godine. Otac fra Ivan Perković ( mlađi), također iz Čavoglava; bilježi se da je bio visoko obrazovan, a umro je s 29 godina od sušice. Pokopan je u crkvi sv. Ante u Drnišu 1803.godine.Otac fra Frane Jelić iz Čavoglava, umro je u Karinu 1846.godine. Otac fra Blaž Jelić također iz Čavoglava, umro je u Kljacima 27. svibnja 1796.godine. Otac fra Stipan Podbioka rođen je u Umljanovićima, a umro na Visovcu 1759.godine. Fra Nikola Podbioka iz Umljanovića, također je umro na Visovcu 1793. godine.Fra Grgo Radošević iz Čavoglava, umro je u Sinju 1746.godine. Otac fra Marko Radošević, također iz Čavoglava, umro je u Sinju, nije zabilježena točna godina smrti.  Otac fra Karlo Radoš iz Čavoglava umro je u Lišanima  07.listopada 1826.godine. Otac fra Mijo Žura iz Čavoglava umro je na Visovcu 1763.g.

Ovaj zapis redovnika potpisuje fra Petar Bačić – da bude na ponos župljanima koji su dali svoje sinove. „ Neka opet daju svoje sinove u fratre da obnove glas kršćanskih, dobrih svojih praotaca“ – potpisuje fra Petar 1924.godine u Kronici župe.

U nekim od narednih članaka istražit ćemo i imena svećenika koji su se odlučili za svećenički život tijekom dvadesetog stoljeća.

Sjećanje na župnika fra Jozu Borkovića

frajozoZadnjeg dana u listopadu stanovnici Kljaka sjećaju se svog nekadašnjg župnika fra Joze Borkovića, koji je 1942.godine u Kljacima uhićen od partizanskih vlasti, mučenički odveden do Muća i tamo strijeljan.

Jedan je to u nizu komunistićkih zločina koji su se događali ne samo ljudima na istaknutim pozicijama, već i „običnim“ Hrvatima čija je greška bila jedino to što su disali hrvatski i vjerski.

Sudbina fra Joze Borkovića počela se rasvjetljavati 2008. godine na temelju izjava dvojice svjedoka koji su ukazali na mjesto stratišta i zločin koji je odrađen. Ni dan danas nije do kraja riješeno to  pitanje, budući nisu pronađeni ostaci tijela. Župnik Kljaka fra Ilija Mikuluć uložio je velik trud za rasvjetljavanje istine oko ovog zločina.  Kazao je da su osloboditeljske  vlasti od 1945. pa dalje rado oslobađale ljude od imovine i života, a  najtužnije je da za te zločine nikada nitko nije odgovarao, dok njihove duše vape za pravdom.“

Da sve ne ostane u zaboravu potrudili su se vjernici koji na 29. listopada pohode sv. misu, nakon čega slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća u Muću, koji je posvjedočen  kao stratište Božjeg službenika.

Na području provincije Presvetog Otkupitelja mučeni su i ubijeni brojni svećenici zbog odanosti Bogu i hrvatstvu. Među ostalima i fra Julijan Ramljak, rođen u Siveriću te  podmuklo  uhapšen  na  službi u Gradcu. Montiranim procesom „ zaradio“ je, a uz pomoć Božju i odslužio  okrutnu kaznu u Staroj Gradiški i  još uvijek stigao biti uzor mnogima.

Pokoj njihovim dušama i neka im je laka hrvatska zemlja!

Proslava Dana pobjede u Čavoglavama 2012

cavoglave2012Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan branitelja i 17. obljetnica Oluje i ove godine su svečeno i dostojanstveno proslavljeni u Čavoglavama. Program je započo svetom misom zadušnicom za poginule branitelje i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana u crkvi sv. Ilije u Kljacima. Uslijedilo je polaganje vijenaca i tradicionalni posjet Kninu i kninskoj tvrđavi. Poslijepodnevni sadržaji obuhvatili su malonogometne turnire na kojima su nastupili bivši igrači Hajduka i mnoge poznate osobe. Na manjoj bini izmjenjivala su se kulturno umjetnička društva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i razni drugi kulturni i edukativni sadržaji. Defile motorista tradicionalno je u 17 sati krenuo iz Drniša prema Čavoglavama.

Posjetitelji su u Čavoglave počeli stizati već od ranih jutarnjih sati. Zahvaljujući organizacijskom odboru i sad već dobroj utreniranosti domaćina  preko 80 000 ljudi „ smješteno“ je bez greške. Svatko je mogao nađi mjesto za sebe, bilo da je riječ o posjetiteljima koji dolaze osobnim automobilima, autobusima, kamp kućicama, šatorima i slično.  Večernju atmosferu zagrijavali su Opća opasnost, Željko Bebek i Mate Bulić, a točno u ponoć uz veliki vatromet nastupio je  Marko Perković Thomson.

'Nemojte dopustiti da nas političari svađaju i dijele. Ne postoji rivalitet između proslava Oluje u Kninu i Čavoglavama. Dan pobjede trebamo slaviti u svakom gradu i u  svakom najmanjem mjestu u Hrvatskoj', poručio je Thompson. Započevši koncert taktovima popularne pjesme Čavoglave  pozdravio je i one nad kojima je napravljena velika nepravda. „ Spomenuo bih  ime generala Ante Gotovine. Vjerujem da će se on nama pridružiti na proslavi Oluje iduće godine u Čavoglavama. Zapjevajmo za njega i ostale haške uznike“, zagrmio je Thomposn na oduševljenje  posjetitelja koji su do sitnih sati slavili s njim u rodnom mjestu.